Keto dijeta: šta je, kako radi i za koga (ni)je

Ketogena dijeta drastično srezuje ugljikohidrate — tipično ispod pedesetak grama dnevno — a većinu kalorija prebacuje na masti. Kad glikogena nestane, jetra iz masti počne praviti ketone i tijelo pređe na njih kao gorivo: to stanje se zove ketoza. Nije novotarija s interneta — u medicini se koristi već stotinjak godina, prvenstveno kod epilepsije otporne na lijekove.

Šta se jede, a šta ispada

Na tanjiru ostaju meso, riba, jaja, sirevi, orašasti plodovi, ulja i povrće koje raste iznad zemlje. Ispadaju hljeb, tjestenina, riža, krompir, mahunarke, većina voća i sve zaslađeno. To je važno izgovoriti naglas: ne ispada „junk“, ispada i mnogo namirnica koje se inače smatraju zdravim.

Šta kažu istraživanja

Kratkoročno keto često daje brže mršavljenje od klasičnih dijeta — dijelom zato što s glikogenom ode i nekoliko litara vode, dijelom jer protein i masti dobro drže sitost pa se spontano jede manje. Na horizontu od godinu dana razlika prema drugim dijetama se u većini istraživanja istopi: pobjeđuje ona koje se čovjek zaista drži.

Ketoza nije magija — deficit je deficit. Keto je jedan od načina da ga podnesete, ne jedini.

Nuspojave o kojima se manje priča

Prva sedmica zna donijeti „keto gripu“: umor, glavobolju, razdražljivost — uglavnom stvar izgubljene tekućine i elektrolita, pa dovoljno soli, kalija i magnezija ublaži prelaz. Česti su i zatvor zbog manjka vlakana te loš zadah u prvim sedmicama. Društveni trošak je stvaran: restorani, gosti i putovanja postanu komplikovaniji.

Za koga nije — bez ljekara

Ako uzimate lijekove za dijabetes ili pritisak, doze se u ketozi moraju prilagođavati — na svoju ruku je opasno. Dijeta nije za trudnice i dojilje, osobe s bolestima bubrega, jetre ili pankreasa, ni za one s istorijom poremećaja ishrane. I zdravima vrijedi uraditi krvnu sliku prije i poslije par mjeseci: kod dijela ljudi LDL holesterol na ketou osjetno poraste.