Najljepša ostrva Hrvatske: koje izabrati i zašto

Hrvatska ima preko hiljadu ostrva i ostrvca, a naseljenih je tek pedesetak — i međusobno se razlikuju koliko i gradovi na kopnu. Greška je birati po fotografiji: bira se po tome kakav odmor želite, jer ostrvo za tišinu i ostrvo za izlaske rijetko su isto ostrvo — isto pitanje koje razdvaja i tipove mediteranskih destinacija.

Vis — najdalje i najtiše

Najudaljenije naseljeno ostrvo, decenijama zatvoreno za strance zbog vojne baze — i upravo zato najmanje izgrađeno. Uvala Stiniva, stisnuta između litica, redovno se nalazi na listama najljepših evropskih plaža, a s Visa se brodom ide i do Modre špilje na susjednom Biševu, u kojoj more u podne svijetli plavo iznutra. Za one kojima je mir glavni kriterij, Vis je odgovor.

Hvar — sunce i dvije brzine

Statistički među najsunčanijim mjestima Jadrana, s poljima lavande u unutrašnjosti i Paklenim otocima pred gradom. Hvar ima dvije potpuno različite brzine: sam grad Hvar ljeti živi noću, dok su Stari Grad i Vrboska mirna, porodična strana istog ostrva. Birajte stranu svjesno.

Korčula — grad, vino i hlad borova

Stari grad na poluostrvcu, s ulicama složenim u obliku riblje kosti da razbiju vjetar i propuste svježinu. Korčula je i vinsko ostrvo — bijele sorte pošip i grk uzgajaju se upravo ovdje — pa se dan lako složi: jutro u gradu, popodne u uvali, veče uz konobu u polju.

Mljet — nacionalni park i slana jezera

Zapadna trećina ostrva je nacionalni park s dva slana jezera povezana s morem uskim kanalom; na ostrvcetu u Velikom jezeru stoji stari benediktinski samostan. Mljet je zelen, šumovit i spor — ostrvo za bicikl, kajak i knjigu, ne za sadržaje.

Lastovo — za one koji žele nestati

Još dalje i još tiše od Visa: cijeli arhipelag je park prirode, veze s kopnom su rijetke, a noćno nebo — zbog udaljenosti od svjetla — među najčistijim na Jadranu. Ovdje se ne dolazi vidjeti nešto, nego prestati gledati bilo šta.

Brač — plaža koja mijenja oblik

Zlatni rat kod Bola, šljunčani rt koji struje i vjetar stalno preoblikuju, najfotografisanija je plaža zemlje — a ostrvo je poznato i po bijelom kamenu koji se vjekovima kleše i izvozi. Brač je najlakši logistički izbor: blizu Splita, s čestim vezama, pa radi i kao prvi susret s ostrvima.

Praktično: kako birati i stići

Trajekt vozi i automobile, katamaran je brži ali prima samo putnike — a na manjim ostrvima auto uglavnom i ne treba. Red vožnje provjerite prije rezervacije smještaja, jer vansezonski raspored zna prepoloviti broj veza. U julu i augustu karte za katamarane kupujte unaprijed.

Kada ići

Jun i septembar su najbolji mjeseci: more je toplo, linije voze punim rasporedom, a gužve nema kao u julu i augustu. Maj i oktobar su mirni i dobri za hodanje, ali na manjim ostrvima tad dio sadržaja ne radi.

Vrhunac sezone mijenja karakter ostrva više nego što se očekuje — isto mjesto u augustu i u septembru su dvije različite destinacije, po istoj logici po kojoj se i gradovi razlikuju izvan sezone.

Treba li auto

Na Braču, Hvaru, Korčuli i Visu da, ako se planira više od jedne uvale — udaljenosti su prevelike za pješke, a linije rijetke. Na Mljetu veći dio posla obave bicikl i brod, jer je park zatvoren za saobraćaj vozilima u dijelu koji se obilazi.

Na malim ostrvima auto je teret: uske ceste, malo parkinga i sve na dohvat hoda. Često bolje prođe doći bez auta pa iznajmiti skuter ili bicikl na nekoliko dana — jeftinije je od trajektne karte za vozilo u oba smjera i rješava parkiranje.

Koliko ostrva u jednom odmoru

Manje nego što se planira. Tri ostrva u sedam dana znače tri selidbe, tri prijave i pola vremena provedenog na vezama — jedna baza i duži boravak daju znatno više odmora. Ako se ipak kombinuje, dva su gornja granica za sedmicu.

Ostrva o kojima se manje piše

Šolta kod Splita i Ugljan kod Zadra su blizu kopna i lako dostupni, a mnogo tiši od susjeda koji su na svim listama. Ista obala i isto more, samo bez imena koje privlači gužvu. Za odmor u kojem je cilj mir, to je često bolji izbor od poznatih adresa.

Isti princip vrijedi i šire po Mediteranu: poznato ime gotovo uvijek znači i više ljudi, a rijetko i bolju obalu.

Šta ponijeti

Obuća za u more je pravilo, ne pretjerivanje — plaže su šljunčane i kamene, a ježevi stvarni. Uz to krema s visokim faktorom, jer je odbljesak s mora jači nego što se čini, i nešto za vjetar: na otvorenim ostrvima je poslijepodnevni vjetar redovan.

Na manjim ostrvima izbor u prodavnicama je uži, a radno vrijeme kraće. Ono što vam sigurno treba — lijekovi, određena hrana za djecu — donosi se, ne kupuje na licu mjesta. Isto vrijedi i za gotovinu: bankomata je malo, a na manjim mjestima se karticom ne plaća svugdje.

Voda i sjena

Dio ostrva nema vlastite izvore i zavisi od cisterni i vodovoda s kopna, pa se voda troši štedljivije nego na obali. Sjene na plažama ima manje nego što fotografije sugerišu — borova šuma uz uvalu je sam po sebi razlog da se jedna plaža bira ispred druge. Ko ide s malom djecom, to je često važnije od same obale, jer određuje koliko se sati dnevno uopšte može biti vani.