Kako se brinuti o odjeći da traje godinama

Odjeća se najviše troši u mašini, a ne na tijelu. Niža temperatura, manje deterdženta i rjeđe pranje produže život komadima više nego bilo šta drugo — i istovremeno štede struju i vodu.

Perite rjeđe

Vuna, traper, sakoi i kaputi u pravilu se provjetravaju, a ne peru nakon svakog nošenja. Vuna ima svojstvo da otpušta miris kad visi na zraku, zbog čega jedan pulover može izdržati desetak nošenja između pranja.

Ono što se nosi na kožu — majice, donji veš, čarape — pere se svaki put. Sve između toga i vanjskog sloja je pitanje procjene, a ne rutine.

Perite hladnije

Trideset stepeni je dovoljno za većinu svakodnevne odjeće. Visoka temperatura skuplja vlakna, blijedi boje i uništava elastan. Peškiri i posteljina su izuzetak i traže više zbog higijene.

Manje deterdženta

Previše deterdženta ne ispere se do kraja, ostane u vlaknima i skuplja prljavštinu — pa odjeća brže postane siva i tvrda. Doza s pakovanja je za jako prljav veš i punu mašinu; za uobičajeno pranje dovoljno je manje.

Sušilica je glavni krivac

Ono što se skuplja u sušilici obično se ne vraća. Visoka temperatura i mehaničko okretanje skraćuju vlakna — zbog toga se u filteru skuplja onaj sloj vlakana, koji je bukvalno vaša odjeća. Sušenje na zraku traje duže, ali je razlika u trajanju komada mjerljiva u godinama.

Vlakna u filteru sušilice su bukvalno vaša odjeća.

Pletenine nikad ne vješajte

Pleteni komadi se deformišu pod vlastitom težinom — ramena se izvuku i rukavi se izduže. Slažu se ravno, presavijeni preko sredine. Ako morate okačiti, presavijte pulover preko šipke vješalice, ne kroz rukave.

Sitna popravka na vrijeme

Rasparani šav i klimavo dugme popravljeni odmah traju pet minuta; ostavljeni mjesec dana postanu veća šteta. Češalj za skidanje čvorića na vuni vrati pulover u pristojno stanje za nekoliko minuta i košta koliko jedna kafa.