Zašto je zaštita od sunca bitna i u oktobru

Osjećaj topline na koži dolazi od infracrvenog zračenja, a ne od ultraljubičastog. Zato hladan i oblačan dan djeluje bezopasno — a UVA zraci prolaze kroz oblake i kroz obično staklo gotovo nesmetano.

Iz te jedne činjenice slijedi sve ostalo: zaštita od sunca nije stvar temperature nego dnevnog svjetla, i zato se ne sklanja s prvim kišama. Ispod je zašto, i koliko toga je zaista potrebno.

UVA i UVB nisu isto

UVB ima kraću talasnu dužinu, izaziva opekotine i najjači je ljeti, oko podneva. UVB je ono što mjeri broj u oznaci SPF. UVA ima dužu talasnu dužinu, prodire dublje u kožu, ujednačen je tokom cijele godine i odgovoran je za dugoročne promjene — gubitak elastičnosti, pigmentacije, sitne bore.

Praktična razlika: UVB slabi zimi i kroz staklo gotovo ne prolazi, pa se opekotina zimi rijetko dobije. UVA ne slabi na isti način i prolazi kroz prozor. To je razlog zbog kojeg koža stari i kod čovjeka koji cijelu godinu radi za stolom pored prozora.

Zbog toga oznaka „broad spectrum“ ili „široki spektar“ znači više od samog SPF broja — ona kaže da proizvod pokriva oba tipa. U Evropi se UVA zaštita često označava slovima UVA u krugu; ako te oznake nema, proizvod je vjerovatno mjeren samo na UVB.

Koliko SPF-a je dovoljno

SPF 30 propušta oko jedne tridesetine UVB zraka, SPF 50 oko jedne pedesetine. Razlika u procentima je mala i zato se često čuje da „nema svrhe ići iznad 30“ — ali to vrijedi samo ako se nanosi puna količina, što gotovo nikad nije slučaj. Pošto svi nanosimo manje od laboratorijske doze, viši broj daje rezervu.

Za svakodnevni grad SPF 30 je razuman minimum; za more, planinu, snijeg i duže izlaganje SPF 50. Ono što broj ne pokriva jeste UVA — za to gledate oznaku širokog spektra, ne cifru.

Koliko se nanosi

Uobičajena greška je premala količina. Za lice i vrat potrebno je oko dva prsta proizvoda — znatno više nego što većina ljudi koristi. Manja količina ne daje malo manju zaštitu nego proporcionalno manju: pola doze SPF 50 nije SPF 25, nego znatno manje od toga, jer odnos nije linearan.

Ako ste vani duže, ponovno nanošenje je potrebno svakih nekoliko sati, a obavezno nakon kupanja ili znojenja. U zatvorenom prostoru, daleko od prozora, jedno jutarnje nanošenje je dovoljno.

Osjećaj topline dolazi od infracrvenog zračenja. Oblačan dan djeluje bezopasno, a nije.

Mineralni ili hemijski filter?

Mineralni filteri — cink-oksid i titanijum-dioksid — stoje na površini kože i odbijaju zračenje. Djeluju odmah nakon nanošenja, stabilni su i obično su bolje podnošljivi kod osjetljive kože i kod rozaceje. Mana je bijeli ton koji ostavljaju, izraženiji na tamnijoj koži.

Hemijski filteri upijaju zračenje i pretvaraju ga u toplotu. Prozirniji su, prijatniji pod šminkom i lakši za svakodnevno nošenje, ali dijelu ljudi peku oči i traže petnaest do dvadeset minuta prije izlaganja. Nijedan tip nije objektivno bolji — bolji je onaj koji ćete zaista nanositi svaki dan.

Zašto sjena i oblaci ne zamjenjuju zaštitu

Kroz oblake prolazi znatan dio UV zračenja, a voda, pijesak i snijeg ga dodatno odbijaju prema gore — pa se pod suncobranom na plaži dobije opekotina koja se ne očekuje. Sjena pomaže, ali nije zaštita: štiti od direktnog zračenja, ne od onog koje dolazi odbijeno sa strane.

Šta zimi i u prelaznim mjesecima

Princip ostaje, količina i tekstura se mijenjaju. Zimi je dovoljna lakša tekstura i nanošenje ujutro, jer je izlaganje kraće i UVB je slabiji. Ono što se najčešće preskoči su nadlanice — a one, uz vrat, najbrže pokažu godine, jer su izložene cijelu godinu a njeguju se najmanje.

Ide li SPF prije ili poslije kreme?

Poslije. Zaštita od sunca je posljednji korak u jutarnjoj rutini, nakon hidratantne kreme i prije šminke — treba joj da bude vanjski sloj da bi radila kao ravnomjeran film. Ako se nanese prije kreme, krema ga razmaže i film se prekine. Puna jutarnja rutina je opisana posebno.