Biljke koje preživljavaju i kad ih zaboravite

Sobne biljke mnogo češće uginu od previše zalijevanja nego od premalo. Korijen koji stalno stoji u vlazi istrune, a simptomi izgledaju gotovo isto kao kad biljci fali vode — listovi klonu i požute. Pa je zalijemo još malo, i time završimo posao.

Tri pravila prije bilo koje biljke

Prvo: saksija mora imati otvor za otjecanje. Posuda bez otvora pretvara svako zalijevanje u malu baru na dnu. Ako vam se sviđa ukrasna posuda bez otvora, držite biljku u plastičnoj s otvorima i samo je spustite unutra.

Drugo: zalijeva se po zemlji, ne po kalendaru. Zabodite prst dva-tri centimetra u zemlju; ako je vlažno, ne zalijevajte, bez obzira na to koji je dan. Raspored „svake subote“ je najčešći uzrok propadanja.

Treće: svjetlo je važnije od gnojiva. Biljka koja stoji tri metra od prozora u sobi sa sjeverne strane neće se spasiti nikakvom prehranom. Prije kupovine pogledajte gdje ćete je staviti, pa tek onda birajte vrstu.

Sobne biljke mnogo češće uginu od previše zalijevanja nego od premalo.

Šest biljaka koje opraštaju

Sansevijera, poznata i kao svekrvin jezik, podnosi polusjenu i zalijevanje jednom u dvije do tri sedmice. Zamiokulkas ima podzemna zadebljanja u kojima čuva vodu, pa preživi i mjesec zaborava. Epipremnum, obična „potos“ puzavica, raste i u slabijem svjetlu i jasno pokaže kad je žedan.

Zelenika daje izdanke koji se lako ukorijene u vodi, pa se od jedne biljke brzo dobije nekoliko. Aloja i većina sukulenata traže puno sunca i vrlo malo vode — njima je prezalijevanje jedini stvarni rizik. Špatifilum, mirna Lucija, jedini je na listi koji vidno klone kad mu fali vode, što ga čini korisnim za početnike jer sam kaže kad treba.

Zima je drugi režim

Od novembra do marta biljke rastu sporije i troše manje vode, pa se zalijevanje smanjuje na polovinu ili manje. Istovremeno radijatori suše zrak, što se rješava time da se biljke odmaknu od izvora toplote, a ne time da se više zalijevaju.