Kondenzacija na prozorima: zašto nastaje i kako je smanjiti

Kondenzacija nije kvar na prozoru. To je vlaga koja je cijelo vrijeme u vazduhu, a na staklu postaje vidljiva zato što je staklo najhladnija površina u sobi. Topao vazduh drži više vodene pare nego hladan; kad dodirne hladno staklo, naglo se ohladi, više ne može zadržati svu paru i ona se izluči u kapi.

Temperatura na kojoj se to dogodi zove se rosište. Zato se kondenzacija javlja baš ujutro, nakon noći u kojoj je soba bila zatvorena, a napolju je zahladilo — i zato se prvo pojavi na staklu, pa tek onda na uglovima i iza namještaja.

Odakle uopšte tolika vlaga

Iz svakodnevnog života. Četveročlano domaćinstvo dnevno u vazduh otpusti desetak litara vode — kuhanje, tuširanje, pranje, biljke, pa i samo disanje. Veš koji se suši u stanu je pojedinačno najveći izvor: jedna mašina otpusti nekoliko litara direktno u prostoriju.

Ta vlaga mora negdje otići. Ako ne izađe kroz prozor, ostaje unutra i kondenzuje se na prvoj dovoljno hladnoj površini.

Kratko i širom, ne poluotvoreno

Ovo je mjera koja najviše mijenja, a najmanje košta. Prozor otvoren širom pet do deset minuta zamijeni sav vazduh u sobi, a zidovi i namještaj za to vrijeme ne stignu da se ohlade — pa se soba zagrije nazad gotovo odmah.

Prozor na kip satima radi suprotno: razmjena vazduha je slaba, a zid oko prozora se polako hladi i postaje nova hladna površina na kojoj se vlaga skuplja. Uz to grijanje radi cijelo vrijeme. Dva do tri kratka provjetravanja dnevno, a ujutro obavezno, rješavaju većinu slučajeva.

Poslije tuširanja i kuhanja provjetrite odmah, dok je para još u prostoriji, i zatvorite vrata te sobe da se vlaga ne raziđe po stanu.

Hladna soba je gora od tople

Česta greška je da se soba u kojoj se ne boravi uopšte ne grije. U njoj su sve površine hladnije, pa vlaga koja uđe iz ostatka stana tu i ostane. Umjerena temperatura u cijelom stanu daje manje kondenzacije nego topli dnevni boravak i ledena spavaća soba.

Vrata hladnih soba držite zatvorena, da topao i vlažan vazduh ne ulazi u njih i tamo se izlučuje.

Namještaj uz vanjski zid

Ormar prislonjen uz vanjski zid pravi džep u koji ne dolazi topao vazduh. Zid iza njega ostaje hladniji od ostatka sobe i tu se vlaga skuplja nevidljivo — dok se jednog dana ne pomjeri ormar. Nekoliko centimetara razmaka je dovoljno da vazduh cirkuliše.

Isto vrijedi za zavjese: teška zavjesa navučena preko prozora cijeli dan drži staklo hladnim i odsijeca ga od grijanja u sobi.

Kada je problem u samom prozoru

Dvije stvari se lako zamijene. Kondenzacija s unutrašnje strane stakla je stvar vlage u prostoriji i rješiva je navikama. Magla zarobljena između dva stakla znači da je izgubljena nepropusnost paketa — tu ništa od provjetravanja ne pomaže, mijenja se staklo.

Provjerite i zategnutost krila: ako papir provučen između krila i okvira izlazi bez otpora, zaptivka ne drži. Starija stolarija s jednim staklom ima hladnije staklo i kondenzovaće se i uz uredno provjetravanje. Termo-folija zalijepljena preko stakla je jeftino rješenje koje stvarno podigne temperaturu unutrašnje strane, ali smanjuje providnost i traje jednu sezonu.

Koliko vlage je normalno

Između četrdeset i šezdeset posto relativne vlažnosti je raspon u kojem je i ljudima ugodno i kondenzacije nema. Jeftin mjerač vlage je najkorisnija stvar koju možete kupiti za ovaj problem, jer prestaje nagađanje — vidi se da li je mjera pomogla.

Odvlaživač ima smisla tek ako je i uz redovno provjetravanje vlažnost trajno iznad šezdeset posto. Prije njega se isplati riješiti sušenje veša i provjetravanje, jer uređaj troši struju, a uzrok ostaje.

Kad kondenzacija pređe u plijesan

Vlaga koja se stalno vraća na isto mjesto prije ili kasnije da crne tačke po silikonu, uglovima i iza namještaja. Tada se rješavaju dvije stvari odvojeno: ukloni se ono što je izraslo, a onda se ukloni uzrok — jer plijesan u kupatilu i na prozoru se vraća tačno onoliko puta koliko se vlaga vraća.

Za samo čišćenje stakla i okvira dovoljan je ocat razblažen vodom, uz krpu koja upija — ne sprej koji ostavi još vlage.

Kuhinja i kupatilo traže poseban tretman

Dvije prostorije proizvode najviše pare u najkraćem vremenu. Poklopac na loncu prepolovi količinu koja ode u vazduh, a napa koja izbacuje napolje — ne ona koja samo filtrira i vraća — riješi veći dio ostatka.

U kupatilu najviše pomaže obrisati staklo i pločice odmah nakon tuširanja. Brisač za staklo ukloni veći dio vode za pola minuta, a ta voda onda ne isparava u prostoriju naredna dva sata.